Arhiv tekstova

U Skupštini Vojvodine u srijedu, 6. veljače, održana je sjednica Odbora za međunacionalne odnose na kojoj su razmatrane i analizirane informacije o obveznom predškolskom programu i upisu učenika u prve razrede osnovnih i srednjih škola na teritoriju Pokrajine. Članovi Odbora su predsjedniku Odbora za nacionalne manjine Skupštine Vojvodine Lászlu Gyuli prezentirali svoje probleme i zahtjeve za izmjenom i dopunom nekih prijedloga zakona.

Prema iznesenim podacima pripremni predškolski program ostvaruje se na: srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunjskom, rusinskom i hrvatskom jeziku, te dvojezično u nacionalno mješovitim sredinama. U ovoj godini nastava se ostvaruje u 44 pred-školske ustanove, u 43 općine i gradu Novom Sadu, uključujući i 52 osnovne škole, koje realiziraju pripremni predškolski program za ukupno 21.138 djece. Prema Zakonu o obrazovanju Republike Srbije za predškolski odgoj predlaže se trajanje od četiri sata dnevno, najmanje šest mjeseci. Na teritoriju Vojvodine ustanove rade pet sati dnevno tijekom cijele godine. Predškolski program na hrvatskom jeziku organiziran je u jednoj ustanovi u subotičkoj općini koja broji 21 dijete raspoređeno u dvije grupe, te dvojezično, na srpskom i hrvatskom, od 19-ero djece smještene u jednoj skupini. 

PAD UPISA DJECE: U uvodnom dijelu izneseni su detaljni prikazi podataka vojvođanskih đaka, koji nastavu pohađaju na različitim jezicima. Kada je riječ o djeci hrvatske nacionalnosti jasno se vidi da većina njih nastavu pripremnog predškolskog programa sluša na srpskom nastavnom jeziku ili dvojezično, na srpskom i hrvatskom. 

Osnovno obrazovanje ostvaruje se u 344 osnovne škole, a u prvi razred upisano je 4,09 posto više učenika u odnosu na prethodnu godinu. Jedino hrvatska i rumunjska manjina bilježe pad upisa djece, koja će nastavu slušati na materinjem jeziku u odnosu na prošlu godinu. Zanimljivo je da se gotovo dvije trećine učenika osnovnih škola opredjeljuje za izborni predmet vjeronauk - u odnosu na građansko vaspitanje. U slučaju djece iz hrvatskih odjela, taj broj je sto postotan. 

Kada je riječ o upisima učenika u srednje škole u Vojvodini, on je manji za 3,09 posto u odnosu na prošlu godinu. Razlog tomu, prema riječima predsjednika Odbora, jest nepovoljna demografska slika, kako Vojvodine – tako i cijele Srbije. 

PROBLEMI I ZAMJERKE: Član Odbora za međunacionalne manjine Dujo Runje govorio je o problemima s kojima se susreće hrvatska zajednica prilikom ostvarivanja prava obrazovanja na svojem materinjem jeziku. Iznio je tri ključna problema: 

»Zakon izričito navodi da se za pripadnike narodnosti nastavni plan i program ostvaruje na materinjem jeziku ili dvojezično, ako se za upis u prvi razred prijavi najmanje 15 učenika. Ukoliko je taj broj manji, nastava se prati na srpskom jeziku, a djeca, koja to žele, imaju pravo slušati predmet materinji jezik s elementima nacionalne kulture«. Prema riječima Duje Runje u subotičkoj se općini javljaju slučajevi da školska uprava proizvoljno tumači zakon i samostalno donosi odluku o tome hoće li ta djeca moći ostvariti to svoje pravo. 

Druga stvar na koju je upozorio jest Pravilnik objavljen 2006. godine koji je, kako Runje tvrdi, u suprotnosti sa zakonom. Prema zakonu se predviđa da je škola dužna, pokraj obveznih predmeta, ponuditi još tri izborna, a učenik bira jedan ili više. S druge strane, Pravilnik kaže kako učenik može izabrati samo jedan predmet. »Na ovaj način, ako se dijete opredijeli za njegovanje svog jezika, on je uskraćen za nešto drugo. Time se dolazi do svođenja na minimum ove zakonske regulative, što može dovesti i do ukidanja izbornih predmeta«, kaže Runje i traži da se Pravilnik vrati u proceduru, te apelira na Tajništvo da se uključi u rješavanje ovih problema. Navodeći konkretan primjer, spomenuo je srednjoškolce koji se uvijek radije opredijele za izučavanje informatike, nego da uz postojeće školske obveze izučavaju materinji jezik.

Posljednja zamjerka odnosi se na obračun plaća predavačima koji predaju na više jezika. Do sada su sati na drugom jeziku, od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, bili dodatno plaćani, a u sadašnjem kontekstu oni spadaju u osnovnu normu. »To svakako ne može biti stimulativno«, ističe Runje uz očekivanje da se to pitanje razriješi na Savjetu nacionalnih manjina.

Predsjednik Odbora Lászlo Gyula složio se s tim da bi država brigu o obrazovanju i školovanju učenika iz manjinskih nacionalnih zajednica trebala prepustiti nacionalnim vijećima. »Ako bi vijeća imala ingerenciju, bilo bi još manje problema prilikom upisa«, rekao je Gyula. Na kraju je istaknuo zadovoljstvo uspjehom i naporima pokrajinske vlasti i administracije, koji su rezultirali otvaranjem gimnazije na hrvatskom jeziku u Subotici.    

Dijana Prćić